Plan im je bio u pet dana zauzeti Dubrovnik pa krenuti na Hercegovinu – počeo opći napad na jug Hrvatske

Na današnji dan, 1. listopada 1991. godine, iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine krenula je otvorena vojna agresija na područje juga Hrvatske, od Prevlake do Neretve. Počeo je opći napad na Dubrovnik.

Snage Jugoslavenske narodne armije pokrenule su široku ofenzivu s ciljem preuzimanja potpune kontrole teritorija i stanovništva na širem dubrovačkom području koristeći sva raspoloživa sredstva – od topništva i avijacije do pješaštva i bojnih brodova. Zapovijed za napad potpisao je general JNA Jevrem Cokić, zapovjednik Operativne grupe 2. U „direktivi“ stoji:

Operaciju izvesti u dvije etape. Prva etapa: izbijanje na morsku obalu i presecanje jadranske magistrale te blokiranje Dubrovnika, aerodroma i snaga na Prevlaci. Vreme trajanja 2 dana. Druga etapa: potpuno razbiti, prisiliti na predaju i razoružati snage neprijatelja i biti u gotovosti za prenošenje napadnih dejstava u zapadnu Hercegovinu. Vreme trajanja 2-3 dana.

U koordiniranom napadu s kopna, s mora i iz zraka krenuli su u presjecanje glavnih cestovnih komunikacija grada Dubrovnika na tri osnovna smjera – istočnim pravcem na Granični prijelaz Debeli brijeg i Prapratno, središnjim pravcem na Brgat i Osojnik te zapadnim pravcem na Slano i Čepikuće.

Među prvim ciljevima teškog topništva bila je trafostanica u Komolcu kao i telekomunikacijski centar na Srđu. Rezultat tih napada bio je prekid opskrbe strujom i vodom šireg dubrovačkog područja, kao i prekid veza Dubrovnika s ostatkom Hrvatske i svijeta. Unatoč tome malobrojni branitelji, na širokoj crti obrane uspjeli su zaustaviti napade i to bez žrtava. Jedina žrtva prvog dana bila je Jele Ferlan iz Kupara rođena 1949. godine koja je postala prva žrtva velikosrpske agresije na jug Hrvatske.

JNA je imala ogromne gubitke. Prema dostupnim podacima najviše je neprijateljskih vojnika stradalo na središnjem pravcu napada na Brgat i Osojnik, zatim na zapadnom u bitci za Čepikuće, a dio i na istočnom pravcu kod Prapratnog. Sveukupno 27 poginulih i dvojica ranjenih koji su par dana kasnije podlegli ozljedama. Zastrašujuće velik broj poginulih i ranjenih u samo jednom danu primorao je agresora da odustane od pokušaja brzog prodora i da svoje ratne planove znatno promijeni. Ipak niti to mu nije pomoglo jer su hrvatske snage, uz velike žrtve, obranile Dubrovnik narednih mjeseci.

Naslovna fotografija – Milo Kovač

Izvor
Pezo, Oliver. Zagonetka pobjede : velikosrpska agresija na Dubrovnik 1991. godine. Dubrovnik: ArtFORMAT; Zagreb: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2015.

Ovaj članak objavljen je u sklopu emisije Domoljubne minute Hrvatskog katoličkog radija

Autor

Podijeli članak